Predstavljanje knjige Moj put iz Vodica u Vodice

U nakladi Pučkog otvorenog učilišta Vodice izašla je knjiga „Moj put iz Vodica u Vodice – zapisi svjedoka vremena od 1937. do 1947.“ autora Nevina Šprljana jednog od četiri sina poznatog partizanskog intelektualca, Vodičanina, Augustina Gušte Šprljana.

Knjigu su uredili i pripremili za tisak autorovi  sinovci, Emil i Edvard Šprljan koji su pronašli 800 stranica rukopisa i ocijenili da bi ova sjećanja vrijedilo objelodaniti. 

Riječ je o memoarskim zapisima mladića koji dočarava svoj život u teškim predratnim i ratnim vremenima. Opisuje djetinjstvo gladi, neimaštine i neizvjesnosti. Sjeća se svog mučnog odlaska iz roditeljskog doma i sigurnog zagrljaja majke u nepoznatu obitelj stotinama kilometara daleko od kuće, svoje upoznavanje  s velegradskim životom, prvi susret s ocem kojeg se gotovo uopće više i ne sjeća. Svoga će oca viđati samo u zatvorima diljem zemlje, a majku će mu odvesti u logor…  Opisuje ratna stradavanja i svoje priključivanje Prvoj proleterskoj brigadi s kojom je prošao ratni put sve do Trsta… I kad je rat završio, Vodice više nisu bile onakve kakvima ih se sjećao, bile su pune ožalošćenih majki zavijenih u crno.

Osim memoarskih zapisa, knjiga sadrži i popis te detaljne podatke o 1494 Vodičana koji su otišli u partizane, poginuli, bili zarobljeni, bili žrtvama terora ili su otišli u zbjeg u El Shatt u Sinajsku pustinju.

Predstavljanje ove knjige, koju je u cijelosti financirao Grad Vodice, bit će 20. travnja u Kulturnom centru u 19 sati. O knjizi će govoriti: dr. sc. Josip Milat, prof. emer., Zoran Restović, dr. sc. Marko Vučetić i dr. Josip Zanze te urednici knjige, Eduard i Emil Šprljan. U glazbenom dijelu programa nastupit će Ana Lakić na flauti i Nebojša Lakić na glasoviru.

U nakladi Pučkog otvorenog učilišta Vodice izašla je knjiga „Moj put iz Vodica u Vodice – zapisi svjedoka vremena od 1937. do 1947.“ autora Nevina Šprljana jednog od četiri sina poznatog partizanskog intelektualca, Vodičanina, Augustina Gušte Šprljana.
Knjigu su uredili i pripremili za tisak autorovi  sinovci, Emil i Edvard Šprljan koji su pronašli 800 stranica rukopisa i ocijenili da bi ova sjećanja vrijedilo objelodaniti.